Kina: Doživotni zatvor za dječaka ubicu

Krajem aprila, lokalni sud u jugozapadnoj kineskoj provinciji Junan donio je presudu koja je odjeknula kao pravni presedan u modernoj istoriji ove zemlje. Četrnaestogodišnji maloljetnik proglašen je krivim za silovanje i ubistvo svoje vršnjakinje, zbog čega mu je izrečena kazna doživotnog zatvora. Ovako stroga sankcija protiv djeteta do sada nije bila zabilježena u kineskoj sudskoj praksi.

​Sudski proces je utvrdio da je počinilac u ljeto 2025. godine presreo svoju petnaestogodišnju školsku drugaricu na putu kući nakon zabave. Nakon što ju je silovao, zadavio ju je u pokušaju da prikrije tragove zločina. Iako je optuženi priznao djelo, sudije su ocijenile da brutalnost čina i posebna težina krivice nalažu izricanje najstrože moguće kazne predviđene za taj uzrast.

​Georg Gesk, profesor kineskog prava na njemačkom Univerzitetu u Osnabriku, ističe da su ovakve presude izuzetak, uprkos statistici koja pokazuje porast seksualnih delikata i internet prevara među mladima. On uočava i sociološki fenomen gdje mladi, pod uticajem filmova i manga stripova koji glorifikuju nasilje, često vjeruju u sopstvenu nedodirljivost pred zakonom.

​Sama osnova za ovakvo suđenje leži u izmjenama Krivičnog zakonika iz 2021. godine, kojima je prag krivične odgovornosti postepeno spušten. Dok se osobe od 16 godina smatraju potpuno odgovornim, tinejdžeri između 14 i 16 godina sada mogu biti optuženi za osam najtežih krivičnih djela. Čak i djeca od 12 i 13 godina mogu biti procesuirana uz odobrenje Vrhovnog tužilaštva, što zakonodavci pravdaju bržim sazrijevanjem novih generacija uslijed rasta životnog standarda i kognitivnih sposobnosti.

​Ipak, kritike na račun ovakvog pristupa stižu iz međunarodnih krugova. Tereza Bergman iz organizacije Amnesti internešenel upozorava da se Kina sve više oslanja na zatvorske kazne umjesto na vaspitne i preventivne mjere. Ona naglašava da nejasne definicije i nedostatak efikasnih pravnih lijekova izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu zaštite prava maloljetnika.

​Ova presuda nosi i snažnu političku poruku, ali uprkos svojoj oštrini, ona nije zadovoljila porodicu žrtve. Roditelji stradale djevojčice odbili su bilo kakvu materijalnu odštetu i najavili žalbu, insistirajući na smrtnoj kazni pod motom “život za život”. Njihov advokat, Džou Džaočeng, objašnjava da ovaj zahtjev proističe iz očaja i straha da bi počinilac, zbog dobrog vladanja, u budućnosti mogao biti uslovno pušten na slobodu.

​Međutim, pravni stručnjaci su saglasni da je žalba porodice osuđena na neuspjeh jer kineski zakon striktno zabranjuje izricanje smrtne kazne maloljetnicima. Profesor Gesk smatra da je trenutna presuda zapravo pokušaj suda da balansira između društvene potrebe za odmazdom, državnog interesa za prevencijom i pravne mogućnosti da se mladom počiniocu ipak ostavi prostor za resocijalizaciju.

​Iako međunarodne organizacije uporno apeluju na ukidanje smrtne kazne, ona ostaje duboko ukorijenjena u kineskom društvu kao instrument održavanja stabilnosti. Zbog stroge kontrole medija i činjenice da su podaci o pogubljenjima državna tajna, prostor za javnu debatu o alternativnim modelima pravde gotovo da ne postoji, dok javnost u nasilnim zločinima i dalje primarno traži odmazdu.