Kako je pojasnila, maksimalna cijena na veliko ne predstavlja konačnu cijenu koju pacijenti plaćaju u apotekama.
„Institut za ljekove i medicinska sredstva, u skladu sa Zakonom o ljekovima i Uredbom o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova, utvrđuje maksimalnu cijenu lijeka na veliko. Za pitanja koja se tiču kretanja maloprodajnih cijena potrebno je obratiti se Ministarstvu zdravlja“, kazala je Mugoša.
Uredba o dopunama kriterijuma za formiranje maksimalnih cijena ljekova usvojena je krajem oktobra prošle godine, pola godine nakon usvajanja novog Zakona o ljekovima. Tim zakonom predviđeno je određivanje maksimalnih cijena i za ljekove koji se kupuju na recept, a nijesu na osnovnoj ili doplatnoj listi.
Prema podacima Instituta, od sredine oktobra do sredine decembra prošle godine podnijeto je 460 zahtjeva za određivanje maksimalnih cijena ljekova van liste. Institut je potom imao rok od 90 dana da utvrdi maksimalnu cijenu, koja uključuje veleprodajnu maržu od šest odsto bez PDV-a.
Nakon toga, u apotekama se na tu cijenu dodaje marža od 18 odsto, uz PDV.Za poređenje cijena korišćene su referentne države Srbija, Rumunija i Češka.
Podaci Monstata pokazuju da su farmaceutski proizvodi u Crnoj Gori od jula 2024. do jula 2025. poskupili za 14,5 odsto, dok su u državama Evropske unije u istom periodu poskupili za 2,1 odsto, a u zemljama eurozone za 1,6 odsto.
U pojedinim evropskim državama zabilježen je čak i pad cijena farmaceutskih proizvoda, među kojima su Slovačka, Francuska i Švajcarska.
Predstavnici farmaceutskog sektora ranije su upozorili da ograničavanje cijena ljekova sa takozvane negativne liste može imati i negativne posljedice, poput smanjenja dostupnosti pojedinih terapija i smanjenja konkurencije na tržištu.
Foto: Shutterstock
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0