Crna Gora se trenutno suočava sa ozbiljnim javnozdravstvenim izazovom, s obzirom na to da zvanični podaci svrstavaju državu u sam evropski vrh po potrošnji antibiotika. Prema informacijama koje su dostavili Institut za javno zdravlje i Institut za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), prosječna potrošnja ovih ljekova u Crnoj Gori je za čak 50 odsto veća u odnosu na prosjek zemalja Evropske unije. Posljednji podaci iz 2024. godine pokazuju da ukupna potrošnja iznosi 30,83 definisanih dnevnih doza na hiljadu stanovnika, što je parametar koji Crnu Goru pozicionira čak i ispred Grčke, koja tradicionalno prednjači po ovom kriterijumu unutar EU.
Stručnjaci iz CINMED-a upozoravaju da ovakva prekomjerna i često neadekvatna upotreba direktno podstiče razvoj antimikrobne rezistencije. Ovaj fenomen dovodi do situacije u kojoj infekcije postaju sve teže za liječenje, jer bakterije razvijaju mehanizme odbrane protiv ljekova koji su nekada bili potpuno djelotvorni. Iz Instituta za javno zdravlje naglašavaju da je visoka stopa rezistencije ključnih patogena direktno povezana sa količinom upotrijebljenih antibiotika, te da se Crna Gora u poređenju sa razvijenim evropskim sistemima nalazi u kritičnoj zoni.
Iako podaci iz javnih ustanova na primarnom nivou pokazuju blagi trend opadanja broja propisanih recepata u periodu od 2021. do 2025. godine, situacija je i dalje kompleksna. Dok je 2021. godine prepisano 820 recepata na hiljadu stanovnika, taj broj je tokom prošle godine pao na 750, ali stručnjaci smatraju da to nije dovoljno za opuštanje. Doktorica farmacije Sanda Canović ističe da je ovaj problem duboko ukorijenjen u kulturi i nedovoljnoj osviješćenosti građana. Ona objašnjava da se antibiotici na Balkanu godinama tretiraju kao univerzalni lijek za sve tegobe, što je potpuno pogrešna i opasna praksa.
Canović upozorava da veća potrošnja ljekova nikako ne znači i kvalitetnije liječenje, već isključivo povećava rizik po zdravlje populacije. Posebno zabrinjava činjenica da se u Crnoj Gori bilježi otpornost čak i na takozvane “rezervne” antibiotike, koji bi trebali da se koriste isključivo u najtežim kliničkim slučajevima. Kada bakterije “nauče” kako da prežive dejstvo ovih medikamenata, trajanje liječenja se produžava, komplikacije postaju učestalije, a rizik od smrtnog ishoda značajno raste.
Najčešće greške koje prave pacijenti uključuju uzimanje antibiotika kod virusnih infekcija, na kojima ovi ljekovi nemaju nikakvo dejstvo, zatim korišćenje starih zaliha iz kućnih apoteka bez konsultacije sa ljekarom, kao i samovoljno prekidanje terapije čim se osjeti blago poboljšanje. Pored razvoja rezistencije, ovakvo ponašanje može trajno narušiti crijevnu floru i otvoriti put za razvoj sekundarnih problema poput gljivičnih infekcija.
Kao odgovor na ove izazove, Interdisciplinarna komisija Ministarstva zdravlja (NIKRA) pripremila je Program za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike sa Akcionim planom za period od 2026. do 2028. godine. Ovaj dokument, koji je trenutno u fazi razmatranja, predviđa široke nacionalne kampanje za edukaciju građana i zdravstvenih radnika. Uz saradnju sa renomiranim međunarodnim partnerima poput Instituta Robert Koh, Crna Gora planira jačanje nadzora nad potrošnjom ljekova i bolničkim infekcijama, uz jasnu poruku da antibiotici spasavaju živote samo onda kada se koriste sa maksimalnom odgovornošću.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!