ASP: Konvencija UN omogućava raskid ugovora za Možuru ako se utvrdi korupcija

Kako navode, odbor bi trebalo da ovaj aspekt uključi u završni izvještaj i uputi konkretne preporuke nadležnim institucijama.

Iz ASP-a ističu da je Anketni odbor ove sedmice počeo razmatranje informacija o aferi Možura, o kojoj su, kako tvrde, godinama postojali ozbiljni navodi i dokazi u javnosti, ali bez jasnog epiloga pred Specijalno državno tužilaštvo.

„Javnost i dalje nema informaciju da li je predmet zatvoren ili je ostao bez epiloga“, navode iz ove organizacije.

Podsjećaju da Konvencija UN obavezuje države da preduzmu mjere za otklanjanje posljedica korupcije, uključujući i poništenje ugovora ili koncesija, uz poštovanje prava trećih strana.

ASP ukazuje i na raniju odluku Ustavni sud Crne Gore kojom je utvrđeno da Uredba o vjetroelektranama nije bila u skladu sa Ustavom i zakonom. Ta uredba, kako navode, poslužila je kao osnov za subvencije proizvođačima energije iz vjetroelektrana, uključujući Možuru i Krnovo.

Prema njihovim tvrdnjama, tim modelom proizvođačima je bila garantovana cijena od 96 eura po megavatu, što je bilo višestruko iznad tadašnje tržišne cijene.

Iz ASP-a naglašavaju da bi Anketni odbor trebalo da zatraži širi spektar dokumentacije – od sudskih spisa iz Osnovni sud u Podgorici, preko finansijskih podataka Centralna banka Crne Gore, do evidencija Poreska uprava Crne Gore, Uprava carina Crne Gore i drugih institucija.

Takođe, smatraju da bi trebalo razmotriti i pribavljanje podataka iz inostranstva, kao i međunarodnih baza koje sadrže informacije o potencijalnim finansijskim tokovima.

U saopštenju se podsjeća i da je slučaj Možura bio predmet međunarodne pažnje, te da je malteška novinarka Daphne Caruana Galizia, koja je istraživala ovaj slučaj, ubijena 2017. godine.

Na kraju, iz ASP-a poručuju da borba protiv korupcije ne smije značiti nastavak spornih projekata, već njihovo preispitivanje i eventualno redefinisanje ukoliko se utvrde nezakonitosti ili šteta po javni interes.

Foto: Vlada Crne Gore