U obrazloženju odluke, Ustavni sud podsjeća da i Evropski sud za ljudska prava prepoznaje težinu kazne kao relevantan faktor, ukoliko se posmatra u vezi sa ostalim okolnostima slučaja. Kao ključnu specifičnost, redovni sudovi su izdvojili činjenicu da se njen sin, Miloš Medenica, koji je takođe nepravosnažno osuđen u istom postupku, već nalazi u bjekstvu, što ukazuje na postojanje realne i konkretne logističke podrške za njeno eventualno skrivanje i izbjegavanje pravde. Zaključeno je i da se radi o penzionerki čija su djeca punoljetna, te da ne postoje čvrste porodične ili profesionalne veze koje bi je odvratile od bjekstva. Sud je ocijenio da blaže mjere nadzora u ovoj novonastaloj situaciji nisu dovoljne, dok su navodi o lošem zdravstvenom stanju odbijeni uz obrazloženje da se adekvatna medicinska njega može obezbijediti unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) ili van nje.
Odbijeni su i navodi odbrane da je pritvor određen pod uticajem javnog i političkog pritiska, uz stav Ustavnog suda da medijsko praćenje slučaja ne može biti dokaz o nedostatku nezavisnosti ili nepristrasnosti sudova. Prilikom odlučivanja, jedan sudija je izdvojio mišljenje, smatrajući da je Medenica duže od 40 mjeseci u kontinuitetu poštovala izrečene mjere nadzora i da nakon izricanja presude nisu nastupile nove okolnosti koje bi opravdale pritvor. Ipak, većinski stav je bio da je nepravosnažna osuđujuća presuda bitno izmijenila okolnosti. S obzirom na to da pravo na ličnu slobodu nije prekršeno, a da su tvrdnje o povredi prava na pravično suđenje preuranjene jer postupak nije okončan, zahtjev za obustavu mjere pritvora je odbačen. Podsjećamo, Medenica je 28. januara pred Višim sudom proglašena krivom za četiri krivična djela protivzakoniti uticaj, kada joj je izrečena jedinstvena kazna od deset godina zatvora i novčana kazna od 50 hiljada eura.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!