Potpisnici ove dopune, dugogodišnji radnici RTCG-a Srđan Čović, Časlav Vujotić i Mladen Vukčević, podsjećaju da su o navodnom plagiranju doktorske disertacije Veselina Drljevića prethodno zvanično obavještavali Etički komitet i Etički odbor Univerziteta Crne Gore. Međutim, te inicijative tada nisu razmatrane jer je sporni doktorat stečen na visokoškolskoj ustanovi u inostranstvu.
Podnosioci ističu da ih je ODT još u septembru 2025. godine obavijestio da je povodom njihove prve prijave formiran predmet (Kt.br. 138/25), te da je upućena zvanična urgencija pravosudnim organima Republike Srbije kako bi se pribavila dokumentacija neophodna za dalji tok istrage. Ipak, potpisnici smatraju da bi oslanjanje isključivo na međunarodnu pravnu pomoć moglo pasivizirati domaće institucije i produžiti nanošenje štete.
„Mi smo dali na uvid Drljevićev ‘doktorat’ i podastrli dokaze. Poređenjem originalnog dokumenta našeg Ministarstva turizma i tobožnjeg doktorata Veselina Drljevića jasno se vidi prepisivanje. Za takvo viđenje i spoznaju prepisivanja nije logično tražiti mišljenje onih koji su nelegitiman dokument proglasili originalnim. Dakle, opravdano sumnjamo da će institucija koja je Veselinu Drljeviću omogućila doktoriranje uz prepisivanje 32 strane Master plana crnogorskog turizma iz 2008, uredno śeckanih, ćirilizovanih i ekaviziranih, pohitati da dostavi dokaz koji bi ukazao na njihovu proceduralnu aljkavost“, navodi se u dopuni prijave.
Oni eksplicitno tvrde da je Drljević, koristeći se upravo akademskom titulom koju je stekao na osnovu plagiranog rada, prvobitno izabran za člana Savjeta RTCG, a nedugo zatim i za predsjednika tog tijela.
Reizbor Raonića i ignorisanje mišljenja ASK-a
U prijavi se dalje navodi da je Savjet RTCG pod Drljevićevim neposrednim rukovodstvom donio kontroverzne odluke koje su omogućile reizbor Borisa Raonića na funkciju generalnog direktora RTCG-a 1. juna 2023. godine, uprkos tome što, kako tvrde, on očigledno nije ispunjavao zakonom propisane uslove.
Potpisnici podsjećaju na brojne pravosnažne sudske presude, ali i na zvanično mišljenje Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) iz marta 2024. godine. ASK je tada nedvosmisleno ocijenila da je postupak imenovanja Raonića predstavljao direktno ugrožavanje javnog interesa i da je uticao na tešku povredu integriteta RTCG. Agencija je u svom zaključku navela da su članovi Savjeta morali znati da Raonić ne ispunjava uslov od deset godina radnog iskustva u odgovarajućem stepenu stručne spreme, s obzirom na to da je diplomirao tek 2018. godine.
Iako je ASK preporučila Savjetu RTCG da hitno preispita odluke o imenovanju i obezbijedi transparentnost kako bi se eliminisali korupcijski rizici, Javno servis po toj preporuci nije postupio. Zbog toga je Agencija o svemu službeno obavijestila Skupštinu Crne Gore, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i Upravu za inspekcijske poslove, uz kasniju napomenu iz novembra 2025. godine da je „ASK iskoristila sve mehanizme koji su joj bili na raspolaganju“.
Optužbe za djelovanje organizovane kriminalne grupe i 100 miliona eura
Dopuna prijave se nadovezuje i na dvije ranije krivične prijave podnesene tokom avgusta i oktobra 2024. godine protiv Drljevića, dijela članova Savjeta, Borisa Raonića i članova pravne službe RTCG. Podnosioci tvrde da sve ove radnje imaju jasan kontinuitet i sistemski karakter.
„Sve ove stavke – nanošenje štete uz sticanje koristi, smatramo kao djelovanje organizovane kriminalne grupe, po dovoljnom broju stavki kako je ono opisano u Krivičnom zakoniku“, upozoravaju potpisnici u dopuni prijave.
Oni dodatno ukazuju na podatak da je menadžment RTCG u spornom periodu raspolagao sa enormnim budžetom od oko 100 miliona eura javnog novca iz budžeta građana. Iz tog razloga izražavaju otvorenu sumnju i u potpunu zakonitost donošenja Pravilnika o raspodjeli stanova, kao i u ugovore o izgradnji i ustupanju poslovnog prostora u samoj zgradi RTCG, najavljujući da će ovi sumnjivi poslovi ubrzo biti predmet potpuno novih, posebnih krivičnih prijava.
Na samom kraju, Čović, Vujotić i Vukčević su apelovali na tužilaštvo da sinhronizovano proširi, intenzivira i dinamizira istragu u saradnji sa drugim državnim organima, s obzirom na opasnost po društveni interes koju, kako navode, na dnevnom nivou proizvodi „samozvani docent Drljević“ i njegovo uže menadžersko okruženje. Poručili su da ovo obraćanje nije pretenciozno miješanje u rad pravosuđa, već ispunjavanje njihove direktne građanske i profesionalne obaveze definisane članom 386 KZCG, koji sankcioniše neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!