Tri i po milijarde eura za ekologiju: Ćulafić otkriva nove cifre za Poglavlje 27, Baošići su test za državu

Ovo poglavlje često se ocjenjuje kao „najskuplje“ za zatvaranje, a nove procjene – koje se rade uz angažovanje Ekonomskog fakulteta u Podgorici – drastično nadmašuju one iz 2021. godine, kada se vjerovalo da je za realizaciju obaveza dovoljno oko milijardu i 400 miliona eura.

​Prema preliminarnim podacima, ogroman iznos potreban je za izgradnju kompletne nedostajuće infrastrukture. Ćulafić je precizirao da infrastruktura za zaštitu vazduha košta oko 800 miliona eura, isti iznos od 800 miliona potreban je za pravilno upravljanje otpadom, dok je za upravljanje otpadnim vodama neophodno oko 500 miliona eura. Ministar ističe da su cifre velike, ali da pokazuju koliko je prethodnih decenija propušteno. On je potvrdio da će se projekti finansirati i iz međunarodnih fondova, kao i da je Crna Gora od EU tražila tranzicione periode. Kao primjer navodi da smo dužni da izgradimo postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na čak 37 lokacija u državi, te da je i Slovenija svojevremeno dobila tranzicioni period od 20 godina.

​Slučaj Baošići: Devastacija u UNESCO zoni i test za državu

​Ministar se osvrnuo i na nelegalnu gradnju plaže u Baošićima od strane kompanije “Carine”, ocjenjujući da će lokacija brzo biti vraćena u prvobitno stanje, te da je ovaj slučaj veliki test za državu. Vlasnik kompanije Čedomir Popović uhapšen je nakon oštrih reakcija javnosti, jer je šljunkom i betonom zasuo more i od male plaže od 1.500 kvadrata napravio objekat od skoro 12.500 metara kvadratnih u UNESCO zaštićenoj zoni. Popović je nakon 30 dana pritvora pušten, uz obavezu vraćanja lokacije u prvobitno stanje.

​Ćulafić je kritikovao odluku Agencije za zaštitu životne sredine koja je procijenila da za ovaj projekat nije potreban elaborat o procjeni uticaja na sredinu, nazivajući to veoma lošom odlukom. On je dodao da je investitor grubo narušio i propise iz zaštite kulturnih dobara.

​Upravni sud je početkom juna odbio zahtjev kompanije “Carine” da se odgodi izvršenje rješenja o vraćanju plaže u prvobitno stanje. Kompanija je u zahtjevu bizarno navela da bi uklanjanje betona i šljunka onemogućilo poslovanje njihovog hotelskog kompleksa tokom turističke sezone, jer je kupalište projektovano za oko 2.000 gostiju. Za ministra Ćulafića ovakvo obrazloženje je potpuno van pameti. Poručio je da se time šalje loša poruka da investitor može da radi šta želi mimo zakona, naglašavajući da je sve zamisli trebalo realizovati isključivo u okviru pravnih propisa.