Morski ekosistem Bokokotorskog zaliva suočava se sa ozbiljnim narušavanjem koje direktno pogađa tradicionalno ribarstvo i biodiverzitet. Kotorski ribari već duže vrijeme ukazuju na drastične promjene u kvalitetu mora i zabrinjavajući pad ulova, ističući da je situacija postala neodrživa. Predsjednik Udruženja kotorskih ribara, Bruno Janković, slikovito opisuje krizu podatkom da se na 100 metara bačene mreže u prosjeku ne može sakupiti ni kilogram ribe, što jasno ukazuje na dugoročno iscrpljivanje resursa.
Sukob turističke ekspanzije i tradicije
Brzi razvoj kruzing turizma i intenzivan pomorski saobraćaj u središtu su spora. Dok se turizam slavi kao motor ekonomskog razvoja, ribari se osjećaju marginalizovano i ugroženo. Janković naglašava da je bezbjednost na moru kritična, jer nekontrolisana vožnja glisera bez navigacije onemogućava ribare da bezbjedno obavljaju svoj posao. Zbog nemogućnosti rada tokom veće dijela godine, ribari zahtijevaju sistemsko rješenje u vidu odštete za gubitke koje trpe zbog pritiska turističke sezone.
S druge strane, iz Luke Kotor poručuju da su svjesni kompleksnosti situacije i otvoreni za saradnju. Direktor Ljubo Radović ističe da je kompanija spremna da sa ribarima dijeli informacije o upravljanju brodovima i meteorološkim uslovima, te da kao firma u vlasništvu grada Kotora stoji na raspolaganju za razmjenu mišljenja i pronalaženje zajedničkog jezika.
Nauka traži dokaze kroz precizne studije
Institut za biologiju mora potvrđuje da je riblji fond ugrožen, ali upozorava da se bez preciznih naučnih analiza ne može sa sigurnošću uprijeti prstom u jednog krivca. Aleksandar Joksimović iz Instituta navodi da su promjene možda rezultat prirodnih fluktuacija, ali i brojnih ljudskih aktivnosti koje opterećuju zaliv. On posebno izdvaja operacije kruzera – od manevrisanja i pristajanja do sidrenja teškim sidrima – kao faktore koji fizički uništavaju živi svijet na morskom dnu.
Uprkos višegodišnjim apelima naučne zajednice da se izradi sveobuhvatna studija o uticaju pomorskog saobraćaja na ekosistem Boke, konkretna podrška za takav projekat je do sada izostala. Joksimović naglašava da su to za sada naučne hipoteze koje zahtijevaju dokaze kako bi se definisao održiv model budućeg kruzing turizma koji ne bi trajno uništio prirodu.
Ograničeno vrijeme za reakciju
Očuvanje morskog ekosistema nije samo ekološko, već i egzistencijalno pitanje za lokalnu zajednicu. Dok se čekaju konkretne analize i reakcija nadležnih, ribari upozoravaju da je vrijeme za spas zaliva ograničeno. Ukoliko se potvrdi da pomorski saobraćaj i masovni turizam nepovratno uništavaju riblji fond, posljedice po životnu sredinu biće trajne, a tradicionalni način života u Kotoru mogao bi postati samo dio prošlosti.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!