Božović: Nedemokratski je nametati proslavu 21. maja, Srbi više nisu stigmatizovani u vlasti

Ona je istakla da pripadnici srpskog naroda danas imaju mnogo širi politički izbor, napominjući da su ranije mnogi od njih glasali za DPS jer ta partija bez njihove podrške ne bi mogla decenijama opstati na vlasti. Danas, prema njenim riječima, ti birači svoje povjerenje poklanjaju i Demokratama i Pokretu Evropa sad. Božović tvrdi da i dalje postoje političke strukture koje bi rado vidjele lidera NSD-a Andriju Mandića u opoziciji, ali poručuje da se aktuelna vlast uspješno odupire svim spoljnim i unutrašnjim pritiscima.

​Stav o 21. maju i nasljeđu referenduma

​Govoreći o Danu nezavisnosti, Božović je bila kategorična u stavu da je pokušaj nametanja proslave 21. maja nedemokratski čin. Navela je da, iako ne dovodi u pitanje crnogorsku državnost, lično ne želi da slavi taj datum zbog osjećaja koji je ostavilo nasilno odvajanje Srbije od Crne Gore 2006. godine. Poslanica je podsjetila da je kao studentkinja učestvovala u protestima protiv ishoda referenduma i naglasila da je DPS godinama agresivno poistovjećivao sebe sa državom, marginalizujući sve koji nisu bili na njihovoj strani. Ipak, ona primjećuje da od 2020. godine u Crnoj Gori vlada mir i da više nema izraženih tenzija koje su decenijama polarizovale društvo.

​Položaj srpskih političara i odgovor Hrvatskoj

​Božović je konstatovala da su srpski političari u Crnoj Gori predugo bili pod stigmom i da su morali konstantno da dokazuju da mogu biti partneri u vlasti. Istakla je da je učešće u vlasti omogućilo ostvarenje važnih nacionalnih interesa, među kojima je ključno usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, što je u ranijem periodu bilo potpuno nezamislivo. Ona smatra da je to civilizacijsko pitanje i izražavanje pijeteta prema nevino stradalim žrtvama, a ne politička igra.

​Komentarišući oštre reakcije iz Zagreba, Božović je izjave šefa hrvatske diplomatije Gordana Grlića Radmana nazvala politikanstvom koje ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima. Poručila je da Crna Gora, kao jedina država koja je taj zločin nazvala pravim imenom, ne smije zatvarati oči pred istorijskim činjenicama. Zaključila je da je upravo ignorisanje ovakvih tema ranije stvaralo razdor, dok današnja politika teži istini i poštovanju svih žrtava.