Skupština Crne Gore: Održan Premijerski sat u znaku oštrih polemika o ekonomiji, aerodromima i proslavi nezavisnosti

Turistička sezona i avio-povezanost

U odgovoru poslaniku Pokreta Evropa sad (PES) Vasiliju Čarapiću, premijer Spajić je ustvrdio da Crna Gora predstojeću turističku sezonu dočekuje nikad pripremljenija, sa skoro duplo više putnika u odnosu na 2022. godinu. Istakao je da je obezbijeđena 21 nova avio-linija, uključujući letove ka šest gradova Evropske unije, te da je izdvojeno oko pet miliona eura za marketinšku pomoć aviokompanijama koje otvaraju nova tržišta, sa posebnim akcentom na poljsko tržište.

Životni standard, dug i Fond PIO

Predsjednik DPS-a Danijel Živković oštro je kritikovao vladinu politiku, nazivajući je skupom populističkih mjera zasnovanih na visokim zaduženjima s ciljem dužeg ostanka na vlasti. Živković je naveo da je standard građana multisektorski uništen kroz inflaciju i skok cijene kvadrata stana na dvije hiljade eura, te da je uništen zdravstveni sistem, navodeći primjer da preko 700 pacijenata duže od dvije godine čeka na ugradnju kuka i koljena.

Povezane vijesti

Spajić je odgovorio da je uzrok inflacije spoljnog karaktera – ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku – te da bi bez te uvezene inflacije standard bio znatno bolji. Pohvalio se padom neto duga na 55% BDP-a u odnosu na 89% sa kraja 2020. godine i istakao da je fiskalna održivost države za ponos. Takođe je prebacio odgovornost na DPS, navodeći da je njihova vlast još 2009. godine ukinula samostalnost Fonda PIO i Fonda zdravstva, pretvorivši ih u potrošačke jedinice bez sopstvenih prihoda. Živković mu je uzvratio porukom da „građani ne žive od Eksel tabela“ i optužio ga da je izjednačavanjem penzija obesmislio radni staž onih koji su radili 40 godina.

Slučaj „Aerodromi”: Optužbe za korupciju i milionske koncesije

Najveće tenzije izazvalo je pitanje lidera Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića o opravdanosti davanja aerodroma u Podgorici i Tivtu pod koncesiju na 30 godina po procjeni cijene iz 2018. godine (100 miliona eura), iako je najnovija procjena imovine 260 miliona eura. Abazović je pitao zašto se „porodično srebro“ daje na doboš i optužio premijera da se u nacrtu ugovora Crna Gora odriče suvereniteta pred međunarodnim sudovima. Iznio je i tvrdnje da je Spajićeva savjetnica intervenisala tokom glasanja kako bi favorizovana firma prešla prag od 80 bodova, te upitao za ulogu beogradske advokatske firme i izvjesnog Bodina Bulatovića.

Spajić je pozvao Abazovića da sve dokaze preda Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), dodajući da je Abazović kao premijer imao godinu dana da odustane od koncesije, ali to nije učinio. Optužio je bivšeg premijera da je podizanjem aerodromskih tarifa otjerao niskobudžetne avio-kompanije u korist aerodroma u Tirani i Beogradu, te naglasio da koncesija nije prodaja, već model finansiranja velikih kapitalnih projekata bez novog zaduživanja države.

U raspravu se uključio i lider DNP-a Milan Knežević, potvrđujući da je prisustvovao sastanku većine gdje se raspravljalo o drugom glasanju za koncesiju jer Južnokorejci nisu prošli prag bodova. „Tad sam rekao da je neko uzeo pare, a sad idem korak naprijed i kažem da je neko uzeo pare i od Francuza i od Amerikanaca i sad ga svi jure“, izjavio je Knežević, dodajući da je spreman da to ponovi pred SDT-om.

Sukob oko „Sovjetskog saveza” i ustavnih promjena

Premijer je ušao u verbalni sukob i sa šefom poslaničkog kluba Evropskog saveza Borisom Mugošom, poručivši mu da su oni zapravo „Sovjetski savez“ i pozvavši ih da počnu da pjevaju sovjetsku himnu. Spajić je optužio opoziciju da ne želi da pomogne u izglasavanju ustavnih promjena potrebnih za EU integracije zbog ranijih sporazuma DPS-a sa Putinovom Jedinstvenom Rusijom, navodeći da je država zbog opozicije izgubila 4,6 miliona eura iz Plana rasta.

Mugoša mu je odgovorio da neće otkrivati detalje razgovora o Spajićevoj želji da Evropski savez uđe u Vladu kako bi „premijera zaštitio od njega samog“, posavjetovavši ga da ne priča o stvarima o kojima nema znanja i upozorivši ga da nepristojnim ponašanjem prelazi „crvenu liniju“.

Tri miliona eura za Dan nezavisnosti i Master plan do 2030.

Poslanik NSD-a Dejan Đurović prigovorio je premijeru što je odgovor na pitanje o ekonomskim efektima Master plana razvoja investicija do 2030. godine dobio svega 20 minuta prije početka sjednice. Spajić je pojasnio da taj plan predviđa ulaganje od 5,8 milijardi eura u infrastrukturu i energetiku do kraja 2030. godine, odnosno 945 miliona eura godišnje.

Na pitanje Milana Kneževića o troškovima proslave Dana nezavisnosti, Spajić je potvrdio da je organizacija koštala tri miliona eura, ocjenjujući da je proslava bila fenomenalna i dostojanstvena, te obećao da će svi detalji i pojedinačne isplate biti transparentno objavljeni na sajtu Vlade. Knežević je na to uzvratio sumnjom da je Spajić uopšte glasao za nezavisnost Crne Gore na referendumu 21. maja 2006. godine.

Borba protiv „fabrika laži” i sprega kriminala protiv EU puta

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović otvorio je pitanje potrebe da se konačno raskrsti sa, kako je naveo, kriminalnom i koruptivnom retorikom bivših vlasti. Bogdanović je ocijenio da bivšim vlastima Crna Gora nikada nije bila ljubav, već samo „gradivni materijal”, te da skrivanje iza „fabrika laži” ne predstavlja demokratiju već moralni raspad pojedinaca i grupa. Iznio je i jasan stav da građani do sada zapravo nisu živjeli u državi, nego u „klasičnoj političkoj džungli”.

Premijer Spajić je odgovorio da je Bogdanović pokrenuo izuzetno važnu temu kojom se u ovom trenutku bavi i Evropska unija, koja će biti najveći protivnik takvih destruktivnih akcija. Spajić je upozorio da se u posljednjih četiri do pet mjeseci Crna Gora po prvi put suočava sa opasnim miksom spoljnopolitičkih faktora i organizovanih kriminalnih grupa koje zajednički djeluju protiv evropskog puta države. On je naglasio da su nadležni „otvorili šestoro očiju” i da se već uočavaju određena dešavanja van granica Crne Gore koja su direktno povezana sa djelovanjem tih kriminalnih struktura, u čemu država ima aktivnu pomoć EU partnera.