Glavni grad zadržao cijene legalizacije: Otplata naknade moguća i do 30 godina, rok za ovjeru elaborata 14. avgust

Zadržavanjem dosadašnjih cijena naknada i obezbjeđivanjem dugih rokova otplate, Glavni grad nastoji da podstakne građane da uspješno okončaju postupak legalizacije. Naknada se obračunava po metru kvadratnom neto površine bespravnog objekta i po m² otvorenog prostora na parceli namijenjenog za obavljanje djelatnosti. Cijene se kreću od 48 do 148 eura u zavisnosti od gradske zone, pa tako naknada iznosi 141.56 eura za 1a zonu, 136.68 eura za prvu zonu, 97.63 eura za drugu zonu, 73.22 eura za treću zonu, 63.46 eura za četvrtu zonu i 48.81 euro za petu gradsku zonu. Do sada je po novom zakonu podnijeto 1275 zahtjeva, a formirano je 13 Komisija čiji je rad propisan Zakonom o legalizaciji i pratećim Pravilnikom. Za objekte osnovnog stanovanja naknada se može plaćati jednokratno ili u najviše 360 mjesečnih rata, dok je za ostale bespravne objekte maksimalni rok otplate 120 mjesečnih rata.

​Zakon predviđa i značajna umanjenja naknade za urbanu sanaciju. Iznos se umanjuje za 50 odsto za objekte osnovnog stanovanja, kao i za objekte u vlasništvu vjerskih zajednica koji služe za bogoslužbene potrebe. Popust od 20 odsto predviđen je za jednokratno plaćanje, dok se naknada umanjuje za čak 90 odsto za specifične kategorije stanovništva, među kojima su samohrani roditelji, staratelji, lica sa invaliditetom, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, te pripadnici Romske i Egipćanske populacije. Umanjenja može ostvariti i vlasnik objekta osnovnog stanovanja kao posebnog dijela kolektivnog objekta, ili vlasnik bespravnog objekta površine do 500m2 za površinu do 200 m2.

​Izmjenama i dopunama zakona osnovni rok za ovjeru Elaborata produžen je za šest mjeseci, odnosno sa 14. februara na 14. avgust 2026. godine. Iz Sekretarijata posebno apeluju na građane da ispoštuju ovaj rok, jer objekti koji ne budu upisani u katastarsku evidenciju do tada, više se neće moći upisati. Shodno zakonu, takvi objekti neće moći biti u pravnom prometu, u njima se neće moći obavljati privredna i druga djelatnost, niti se mogu otuđiti. Postupak upisa zabilježbe zabrane otuđenja i obavljanja djelatnosti unosiće se u „G“ list lista nepokretnosti na zahtjev nadležnih inspekcija, lokalne uprave, notara ili bilo kog lica sa pravnim interesom, dok su organi zaduženi za izdavanje radnih odobrenja dužni da po službenoj dužnosti ukinu odobrenja za rad u objektima koji imaju ove zabilježbe.