Hrvatski premijer poručio: Pred Crnom Gorom još posla u Poglavlju 31

Odnosi između Crne Gore i Hrvatske opterećeni su već duže od dvije godine, a tenzije su kulminirale nakon što je crnogorski parlament u ljeto 2024. godine usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen. Reagujući na taj potez, Zagreb je proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića. Uslijedila je i blokada Poglavlja 31 krajem 2024. godine, što je primoralo dvije strane da krajem januara 2025. godine započnu bilateralne konsultacije na nivou ministarstava vanjskih poslova. Do sada su u Zagrebu održana dva takva sastanka, a hrvatski zvaničnici su tokom februara ove godine ocijenili da u pregovorima postoji tek minimalan napredak, opisujući ga kao pomak u milimetrima.

​Spisak zahtjeva koje Zagreb postavlja pred Podgoricu obuhvata nekoliko krupnih otvorenih pitanja koja godinama opterećuju međusobne odnose. Među ključnim očekivanjima Hrvatske nalaze se konačno rješavanje statusa i vlasništva nad školskim brodom „Jadran“, isplata adekvatne odštete bivšim zatočenicima u nekadašnjem logoru Morinj, kao i promjena naziva zimskog bazena u Kotoru. Dok se ova pitanja ne riješe na obostrano zadovoljstvo, napredak u pregovorima o spoljnoj, bezbjednosnoj i odbrambenoj politici ostaće u zastoju, jer zvanični Zagreb insistira na principu dobrosusjedskih odnosa kao temelju evropskih integracija.

​Plenković je podsjetio da je Hrvatska uložila značajne napore i finansijska sredstva kako bi pomogla Crnoj Gori u sprovođenju reformi i prenošenju evropskog znanja. Kao primjer te podrške naveo je besplatno ustupanje cjelokupnog prevoda evropske pravne tekovine svim zemljama Jugoistočne Evrope, što je zahtijevalo višedecenijski rad i velika ulaganja. On je izrazio veliko iznenađenje i razočaranje potezima koji su prije dvije godine povučeni u Skupštini Crne Gore, ističući da su takve odluke bile potpuno suprotne onome što se od Podgorice očekivalo, što je ranije obećano i što je među partnerima bilo dogovoreno.

​Osvrćući se na budućnost politike proširenja i mogućnost da Crna Gora prva potpiše Pristupni ugovor, hrvatski premijer je ocijenio da zajednički ulazak država u velikom paketu trenutno nije realan scenario. Prema njegovim riječima, razlike u institucionalnoj i pregovaračkoj dinamici među zemljama kandidatima u ovom trenutku su prevelike da bi se primjenjivao grupni pristup. Plenković je zaključio da se proces mora voditi na osnovu individualnih zasluga svake države pojedinačno, osim ukoliko Evropska unija u potpunosti ne promijeni koncept i ne osmisli neku potpuno novu, alternativnu formu bližeg statusa koja bi važila podjednako za sve partnere u regionu.