Afera „Telekom“: Da li je pravda i dalje slijepa ili samo žmuri?

Odluka Vrhovnog suda da kao nedozvoljen odbaci zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva za zaštitu zakonitosti u predmetu „Telekom“ ponovo je stavila ovu višegodišnju aferu u sam centar društveno-političkih zbivanja. Pravosudne institucije našle su se pod oštrom lupom domaće javnosti i međunarodnih partnera, a konačno procesuiranje svih pokrovitelja i aktera korupcije u ovom, ali i drugim sličnim slučajevima, nametnulo se kao ultimativni test funkcionalnosti i integriteta crnogorskog sudstva.

​Ipak, iz Vrhovnog državnog tužilaštva, kojim rukovodi Milorad Marković, za sada vlada muk. Iz te institucije nisu odgovorili na pitanja da li će nakon ovakvog stava Vrhovnog suda preispitati svoju raniju ocjenu da je predmet „Telekom“ zastario. Tužilaštvo je prećutalo i pitanje da li prihvata raniju konstataciju Vijeća Višeg suda da istražitelji imaju još čitavu deceniju da ispitaju sumnje u milionsko primanje mita tokom privatizacije nekadašnjeg državnog giganta. Za ova krivična djela terete se bivši predsjednik države Milo Đukanović i njegova sestra Ana, kao i nekadašnji predstavnici Telekoma, HLT fonda, preduzeća „Monte Adria“ i Mađar telekoma – Oleg Obradović, Veselin Barović, Damjan Hosta i Tomaš Marvai.

​Na mogućnost da tužilaštvo ponovo preuzme gonjenje ukazao je i sam Vrhovni sud, napominjući da bi upravo sprovođenje dokaznih radnji, kojima se VDT sada protivi, moglo omogućiti tužilaštvu da ponovo aktivira postupak. Cijeli pravni zaplet počeo je kada je VDT sredinom maja podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda u Podgorici, koji je prethodno konstatovao da u dijelu koji tretira primanje mita nije nastupila apsolutna zastara. Prije te sudske odluke, Kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa je, po predlogu Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije i zaključku Vlade, preuzela krivično gonjenje kao supsidijarni tužilac u ime države. To je učinjeno nakon što je Specijalno državno tužilaštvo prošlog ljeta odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora uz tvrdnju da je nastupila zastara, što je odluka koju je donijela specijalna tužiteljka Ana Perović Vojinović, a potvrdio tužilac u VDT-u Veljko Rutović.

​Član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Mladen Tomović naglašava da je odluka Vrhovnog suda jasna potvrda ispravnosti postupanja tog vladinog tijela. Prema njegovim riječima, ovakav ishod podvlači ključni momenat u sprovođenju nadležnosti državnih organa koji mora počivati na beskompromisnom radu. Tomović smatra da je svaka institucionalna aktivnost ove vrste neophodan iskorak u demontiranju decenijskih sistema klijentelizma, nepotizma i korupcije, što je i strateški zadatak krovne državne strategije do 2028. godine. On upozorava da glavni izazov u praksi ostaje dosljedna i neselektivna primjena propisa, te poručuje da je potpuno razumljivo insistiranje javnosti i stranih partnera da se operativne mjere i izviđaji konačno pretvore u konkretne i održive optužnice u oblasti visoke korupcije.

​Da je slučaj „Telekom“ postao simbol institucionalnog lutanja i višegodišnjeg izbjegavanja pravde, smatra i zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac. On podsjeća da je postojanje koruptivnih isplata davno potvrđeno pred organima Sjedinjenih Američkih Država, dok je domaće pravosuđe godinama ostavljalo utisak da nema stvarne volje za epilogom. Milovac ističe da najnovija odluka Vrhovnog suda otvara ozbiljno pitanje odgovornosti unutar samog tužilaštva koje je dozvolilo da predmet ostane zarobljen u proceduralnim sporovima, što ponovo aktuelizuje potrebu za ozbiljnim vetingom, odnosno procesom provjere odgovornosti i integriteta sudija i tužilaca. Budući da odluka Višeg suda o nezastarjelosti ostaje na snazi, Milovac zaključuje da je prostor za nastavak postupka otvoren i da je sada sve na spremnosti nadležnih organa da suštinu afere istjeraju do kraja.

​Slične poruke stižu i iz Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice, odakle poručuju da se od institucija sada očekuje objektivno i efikasno djelovanje kako bi javnost konačno dobila institucionalnu pravdu. Iz kabineta ističu da su otklonjene sve barijere na putu do nepristrasnog utvrđivanja istine o korupciji kojom je oštećena država, nazvavši ovaj ishod velikim korakom za vladavinu prava. Građani, kako se zaključuje u saopštenju, imaju apsolutno pravo na istinu o tome kako je jedno od najvrednijih državnih preduzeća prodato suprotno uslovima tendera, kako su se organizovali protivzakoniti uticaji na tajnim sastancima i kako je primano mito putem lažiranih i fiktivnih konsultantskih ugovora, o čemu već postoji obilje dokaza u pravosnažnim aktima Sjedinjenih Američkih Država.